Jedan od zaštitnih znakova područja Plitvičkih jezera, uz sve prirodne ljepote, svakako su i oštre i hladne zime. Prema tradiciji ljudi iz područja Like se već početkom jeseni počinju pripremati za dugu hladnu zimu. Kako su se ljudi s ovog područja uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom, morali su svojim obiteljima osigurati ugodan život i u ovim hladnim mjesecima.
Već krajem ljeta, dok je vrijeme na Plitvicama još sunčano, ispred svake kuće mogla se vidjeti gomila cjepanica koje su ukućani marljivo slagali u natkriveni prostor kako bi preko zime imali drva za ogrjev. Peć na drva se uglavnom nalazila u kuhinji koja je ujedno bila i centralno mjesto svakog doma.
Dolazak prvog mraza značio je 2 stvari: pečenje rakije te obrada mesa i priprema suhih mesnih prerađevina. Svako domaćinstvo imalo je posebnu recepturu za pripremu kobasica, pečenice, čvaraka i slanine, a sam proces izrade trajao je i po nekoliko dana. Nije bila rijetkost da se uz pripremu mesa degustira rakija i obrnuto.
Krajem jeseni ubiru se zreli plodovi voća i povrća koji su rezultat cjelogodišnjeg rada cijele obitelji. Povrće kao što su paprika, cikla, krastavci, luk, mahune i ostalo se stavljaju u staklenke i prelijevaju octom i začinima kako bi se dobila ukusna salata koja se može jesti tokom čitave zime, tj. sve dok ne dozrije povrće sljedeće godine. Vjerujte nam, probali smo, gotovo pa svako povrće se može ukiseliti 😊
Uz cvijeće, svaka kuća je imala i vrt sa začinskim biljem. Biljke su se brale, te sitno sjeckale i sušile kako bi se imalo različitih začina za cijelu godinu. Tako je svaki dan kuća mirisala po nekoj drugoj biljci. Jedan dan bi to bio peršin, bosiljak, ružmarin, metvica, majčina dušica, kadulja i još brojne druge.
Voće se uglavnom koristilo za kompote, pekmeze i džemove. Uz to, jabuke su se koristile i za izradu domaćeg octa. Recept za ocat ne može biti jednostavniji. Potrebne su jabuke, šećer i voda. Jabuke se usitne, dolije s voda te se pospe šećerom da se pokrene proces vrenja. Smjesa se pokrije gazom i ostavi na toplom mjestu da fermentira mjesec dana. Smjesa se procijedi i ulije u staklene boce.
Najbolji su recepti oni koji su izvorno potekli iz bakine kuhinje. Što bake umiju napraviti to nitko drugi ne umije. Iako su ljudi tada uglavnom živjeli u siromaštvu, svojim trudom, radom i kreativnošću su stvarali delicije koje svi volimo i danas.
U Etno Gardenu trudimo se održati duh tradicije. Smatramo da je bitno očuvati stare običaje stoga pokušavamo svim našim posjetiteljima dočarati kako je izgledao život na Plitvicama nekada, a postoji li bolji način nego kroz slasne zalogaje i čašicu dobre rakije.
